Modna simbolika narodnih nošnji

Narodne nošnje čuvaju modnu tradiciju Srbije foto: profimedia

Glavni činilac svakog modnog nasleđa jedne države je njena istorijska tradicija muško – ženskog odevanja. Muško – ženski način oblačenja kroz dugogodišnju srpsku tradiciju su predstavljale narodne nošnje koje, osim svoje kulturno – istorijske uloge u tumačenju modne scene na prostoru nekadašnje Jugoslavije, mogu poslužiti kao inspiracija savremenim modnim dizajnerima prilikom kreiranja odevnih kombinacija po uzoru na narodne nošnje. Toj grupi dizajnera pripada i Jelena Đukanović, koja na beogradskim i podgoričkim revijama prikazuje svoje kreacije po uzoru na paštrovsku narodnu nošnju, koju od ostalih jugoslovenskih narodnih nošnji razlikuju karakteristični koretac i jakna sa rukavima koja ima ubačene klinove u bočne šavove pola, tako da veoma ističe struk žene.

Revija bunjevačke narodne nošnje savremenog dizajna subotičke modne kreatorke Marije Jaramazović foto: Hrvatska riječ

Revija bunjevačke narodne nošnje savremenog dizajna subotičke modne kreatorke Marije Jaramazović foto: Hrvatska riječ

Istoričarka i spisateljica Mara Malagurski, koja proučava etnografiju vojvođanskih narodnih nošnji, potencira značaj muške i ženske bunjevačke nošnje, koje simbolizuju odevnu tradiciju na prostoru Bačke. Beleške sakupljene između 1940. i 1950. godine  govore o dizajnu muške bunjevačke nošnje, koja se sastojala od: ručno šivenih pantalona, naborane košulje na leđima i na rukama, preko košulje je bio prsluk od čojice, a za praznike od svile ili pliša. Na glavi je bio šešir, a na nogama papuče ili zimi čizme. Među delove muške odeće treba izdvojiti rekliju. Obično je izrađena od tamne čohe.

Narodne nošnje čuvaju modnu tradiciju

Narodne nošnje iz Srbije čuvaju tradiciju odevanja na ovom prostoru i inspirišu savremene modne kreatore da po tom uzoru kreiraju odeću foto: Anđela Zec

Bunjevačka ženska nošnja svraća sa sebe pozornost jer je sačuvala delom svoju prvobitnost i izvornost, a delom je raskošna mešavina svile i krzna. Reklija nije bila iznimno svečani deo ženske nošnje, a oblačila se s jeseni i proleća. Sastavni deo ženske bunjevačke nošnje čine marame. Ženska košulja, oplećak, je bila vezana košulja, dok su se marame razlikovale od pokrivala za glavu do ukrasnih marama, a najbogatiji i najlepši vezovi ženske bunjevačke nošnje se nalaze na oplećku, odnosno, ženskoj košulji.

 

 

Anđela Zec

Diplomac Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Pasionirana ljubiteljka pasa i mačaka, a posebno pomeranaca, patuljastih šnaucera i francuskih buldoga.