Modni dizajner se najbolje oseća nakon uspešnog fitinga
Afrika, ali kao malo širi pojam, je bila tema mog diplomskog rada. Afrika kroz transponovanje kostima Bouche Doree, omiljenog ženskog lika iz stripa Corto Maltese, u savremeni kostim
Vesna Kracanović, modna dizajnerka
Modna dizajnerka Vesna Kracanović je završila Pejzažnu arhitekturu i Visoku školu likovnih i primenjenih umetnosti, a modnim dizajnom se bavi od 2003.-e godine. Osnovala je modne brendove Modle i Siveno, koji su prepoznati na evropskom modnom tržišištu. Ovih dana je reotvorila svoj modni atelje u modnoj zoni Belgrade Design District i atelje svog modnog brenda Modle na Topličinom vencu. Za Foto In magazin govori o svojoj reviji u okviru četrdesetdruge Beogradske nedelje mode, modnoj inspiraciji i dizajnerskom radu.
Na ovogodišnjoj oktobarskoj Beogradskoj nedelji mode ste publici predstavili Vašu žensku kolekciju, a ono što je upečatljivo jeste i stilizovana kosa manekenki u afro stilu. U kojoj meri su, prema Vašem mišljenju, frizura i šminka važne za kompletan utisak o revijalnom predstavljanju modne kolekcije ?
Moram da naglasim da je kod ove kolekcije najbitnija bila paleta, pa se na tu plavu, crveni i sivu nadovezao tekst Snug Harbor koji se po meni savrseno uklapa u kolorit i moje misli tokom izrade i pripreme za reviju. Frizura i šminka su bitne i mogu umnogome da doprinesu da revija izgleda bolje ili gore.
Ovog puta frizuru je birala stilista Adela Damjanović koja je moja saradnica na svim revijama i koja savršeno zna da uklopi sve delove koje ja smislim i izvedem. Bila je bitna samo forma koja dobro prati odevnu kompoziciju.
Šta mislite o afro frizurama iz ugla posmatranja modnih trendova ?
O afro frizurama nemam nikakav poseban stav. Afrika, ali kao malo širi pojam, je bila tema mog diplomskog rada. Afrika kroz transponovanje kostima Bouche Doree, omiljenog ženskog lika iz stripa Corto Maltese, u savremeni kostim. Mislim da je afrička umetnost bitno uticala na razvoj moderne umetnosti uopšte, pa je prisutna i u modi.
Koji su najteži momenti rada u poslu modnog dizajnera na srpskom tržištu, a koji najlakši ?
Meni najteži deo u ovom poslu je koordinacija ljudi oko brenda, čiji broj raste kako rastu Modle. Najlakši i omiljeni deo je kada radim novu kolekciju, a sve sam već osmislilia, našla sam baš one materijale, koji mi trebaju i provodim vreme u radionici. Najbolje se osećam posle fitinga pred reviju kad je sve spremno i ako sam zadovoljna onim što sam uradila.
Gde pronalazite inspiraciju za kreiranje odevnih komada ?
Za revije i izložbe radim na temu i pred početak rada se primirim i oslušnem šta je za mene bio najjači utisak tih meseci i onda to bude i tema. Dok sam studirala bili su to predmeti, koje sam volela kao što je Likovno oblikovanje pa se moja prva samostalna izložba zvala Likovni elementi-površina, valer, gradacija, repeticija. Na poslednjim Vinjetama moja inspiracija je bila Lili Elbe, prva transrodna osoba koja se podvrgla operaciji promene pola. Nekad je to samo pesma, parče tkanine ili emotivno stanje.
Bili ste učesnica modnog projekta pod nazivom “Moda za poneti 2007-2010”, koji se realizovao u Beogradu, Skoplju i Zagrebu. Koliko se balkanske modne scene razlikuju jedna od druge ?
Moja prva izlaganja u Beogradu su bila u sklopu projekta Moda za poneti. Zahvaljujući tom konceptu i Ljudmili Stratimirović izlagala sam u regionu, ali i u Sofiji, Stokholmu i Parizu. To se dešavalo pre desetak godina, ali rad kolega iz regiona ne znam iz tog perioda jer su izložbe putovale bez nas dizajnera.
Danas kroz mnogobrojne modne sajmove u Evropi poznajem scenu iz regiona i radove nekih kolega jako cenim. Zanimljivo je da su dizajneri iz Istočne Evrope na dobrom glasu i traženi su na modnom tržištu. Postoje dizajneri koji su inovativni i trude se da se razlikuju i uspevaju u tome jer su talentovani. Tako je i u regionu i uopšte.
Galerija fotografija modne revije Vesne Kracanović na 42. BFW
Foto: Đorđe Tomić