Važnost foto-dizajna u savremenom vizuelnom izrazu

Foto-dizajn u eri digitalizacije foto: profimedia

Foto-dizajn je posebna oblast u savremenoj disciplini grafičkog dizajna, koja primenjuje širok opseg različitih disciplina iz oblasti umetnosti i tehnike. Kako je grafički dizajn danas okrenut ka praktičnim mogućnostima formalne reprezentacije, odnosno efektnosti ostvarene komunikacije, primena fotografije, kao izražajnog sredstva potrošačkog društva, podrazumeva razvoj određenog stila i fotografskih formi.

Asistentkinja na Departmanu za grafičko inženjerstvo i dizajn Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i članica sekcije za foto-dizajn Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine Irma Puškarević za Foto In magazin obrazlaže značaj dizajna fotografije u savremenom svetu umetnosti i tehnike.

Irma Puškarević foto: privatna arhiva

U najširem smislu, oblikovanje (dizajn) fotografskog kadra podrazumeva izbor odgovarajuće tehnike snimanja, optike, načina tretiranja fotografije u procesu obrade kroz grafičke aplikacije. Na taj način se kreativnost samog rada osvežava i omogućava se originalna interpretacija ideje.

Budući da ideje obitavaju u okruženju koje su razvili istorijski, društveni i ekonomski odnosi, kreativni potencijal fotografije se danas najviše odražava kroz oglašavanje u kojem uživa „društvo spektakla“. Zbog toga isticanje semiotičkih vrednosti fotografije na polju tržišne komunikacije predstavlja kreativnu i izazovnu platformu za fotografski stvaralački proces gde se, na suptilan način, obogaćuje intelektualni vizuelni vokabular potrošačkog društva. Fotografska slika postaje najviše preferiran vizuelni alat masovne kulture na osnovu njene korelacije sa realnim prikazom, a samim tim i njene sposobnosti da vizuelno prenese kulturološke i socijalne konvencije. Jedna od kreativnih intervencija u tom pogledu jeste primena određenog žanra kako bi se dodatno naglasila poruka koja se šalje. Naime, društveno uspostavljene norme, u procesu oblikovanja fotografije, mogu se pronaći u dve varijante. One mogu biti izvedene iz istorije umetnosti i kulturnog nasleđa ili mogu biti proizvod društvenog života i ljudske interakcije. Specifičnost fotografskog medija u ovom kontekstu  leži u tome što može biti podvrgnut konvencijama na tehničkom nivou, dok se dodatne konvencije uvode kroz odabire fotografa. Fotograf koristi specifične konvencije prema svom iskustvu i znanju u svrhu najefektnije proizvodnje značenja.

Foto: profimedia

Uloga fotografskog žanra, u okvirima tržišne komunikacije, je povezivanje sadržaja fotografije sa konkretnim setom konvencija koje determinišu dati žanr. Ova veza omogućava konotaciju određenog sistema vrednosti koji je već prisutan kod posmatrača. Dizajn fotografije, kroz izbor tehničkih konvencija i intervencije u grafičkim aplikacijama, može se ilustrovati kroz reklamnu kampanju proizvođača Timberland pod nazivom „Graph“. Kako bi semiotička vrednost fotografije  u ovom primeru dostigla željeni nivo, bilo je neophodno prvobitno uzeti u obzir kontekst brenda, kontekst ciljne grupe i kontekst marketinške strategije. Ako se uzmu u obzir ovi konteksti, može se reći da je fotografski žanr pomenute kampanje lomografski. Svojim vizuelnim karakteristikama ovaj žanr odražava karakteristike amaterske porodične fotografije ’80–tih godina XX veka čime se konotira spontanost i neposrednost

Foto: profimedia

Naša sagovornica zaključuje da se fotografski žanr, u oblikovanju primenjene (reklamne) fotografije, koristi da bi specifična ciljna grupa tumačila značenja njima upućena. Prema tome, intervencije koje se primenjuju na fotografije, kao deo kreativnog projekta primenjene umetnosti, oslanjaju se na sisteme vrednosti određenih socijalnih grupa koji su uvek kulturno i istorijski uslovljeni.

 

Anđela Zec

Diplomac Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Pasionirana ljubiteljka pasa i mačaka, a posebno pomeranaca, patuljastih šnaucera i francuskih buldoga.