Milica Jakovljević Mir Jam i njen doprinos istoriji srpskog fotožurnalizma

Počeci srpskog fotožurnalizma pojavom revijalne štampe foto: profimedia

Primena fotografije u novinskoj štampi počela je osamdesetih godina devetnaestog veka, ali trebalo je da prođe još skoro pola veka dok ona nije dobila pravo mesto u novinarstvu. Pojam fotografija prvi koristi fizičar Džon Heršel (1819), koji je u prevodu značio pisanje svetlošću. Mislilo se da će fotografija biti tehnološki lakši način crtanja, koji će zameniti dotadašnje novinske ilustracije. Posle brojnih tehničkih pronalazaka, od kojih je najvažnije otkriće tzv.  “dagerotipija”, za koju je zaslužan pariski slikar Žak Luj Dager, štampa dobija novog, dragocenog saveznika. Fotografija osvaja planetu, a bogatstvo motiva omogućava da se pred čitaocima pojavi život u pravom svetlu. Zahvaljujući štampi, fotografija postaje masovni medij, informacija koja brojnoj publici saopštava neku novost.

 

foto: profimedia

U udžbeniku Fakulteta umetnosti u Beogradu “Elementarna tehnika fotografije” Dragoljub Kažić već u uvodnim rečenicama obrazlaže suštinu:

Fotografija, to je ovde i sada. Na fotografiji je određeni čovek, određeni događaj koji se dogodio na određenom mestu u određenom vremenu. Fotografija je ograničena na stvarno i sadašnje, a završena kad je odštampana.

Novinska fotografija je posebna oblast žurnalistike. Ona ne teži samo da prenese neku informaciju, već u prvom redu da pokaže realne elemente. Fotografska stručnost omogućuje nalaženje najboljeg izbora mesta i trenutka, a to je da okom kamere obuhvati najvažniji deo prizora i najbolji ugao pod kojim se vidi ličnost I događaj.

 

Fotožurnalistički prikazi lista Novosti; foto: Etnografski institut Srbije

Fotožurnalizam je na sceni štampanih medija nekadašnje Jugoslavije kao profesionalna delatnost svoj početak zabeležio dvadesetih godina prošlog veka pojavom revijalnih novina u Beogradu. Razvitku fotožurnalizma je značajan doprinos dao i novinarski angažman nekadašnje heroine srpske medijske scene i spisateljice prvih ilustrovanih ljubavnih romana na ovim prostorima Milice Jakovljević Mir Jam. Milica Jakovljević je rođena 22. aprila 1886. godine u uglednoj kragujevačkoj porodici, a koliko je zanimljiva i intrigantna ličnost Milice Jakovljević, svedoči i način pisanja njenog pseudonima koji se u stručnoj literaturi nalazi u tri varijante: Mir Jam, Mir-Jam i Mirjam.

Milica Jakovljević Mir Jam; foto: profimedia

U beogradskoj revijalnoj štampi postaje poznata kao Mir Jam. Inicirala je osnivanje revijalnih novina Nedeljne Ilustracije 7. Januara 1925. godine, koje su fotografski oslikavale svoje naslovne strane, uglavnom su osobe, koje su bile fotografisane za naslovnice Nedeljnih Ilustracija bile stilizovane žene, fotografisane u portretnom izdanju ili u nekom ambijentalnom prostoru prikladnom fotografskom uglu, budući da je fotografija bila vizuelni prodavac novina. Pored rada u Nedeljnim Ilustracijama, Milica se istakla pisanjem članaka i reportaža za list Novosti, čija je glavna oprema bila propratna fotografija.

 

Fotografska pokrivenost novinskog članka Milice Jakovljević Mir Jam foto: Etnografski institut Srbije

Fotožurnalistički stil izražavanja Milice Jakovljević se ogledao i na koricama sa fotografskom oslikanošću njenih beletrističkih romana, u čijem je fokusu bio fotografski prikaz teme o kojoj govori naslov romana, sa ciljem da se to beletrističko delo proda čitaocima, koji su bili konzumeri tadašnjih medijskih proizvoda srpske scene.

 

Foto: profimedia

Fotografija je u funkciji podsticaja prijema novinske poruke, ali u domenu fotožurnalizma koji može razvijati komunikaciju sa publikom. Ona menja reči i u novinama, pa stoga nije obična reprodukcija života. Zato je više od stvarnog, jer daje viziju sopstvenog doživljaja, mogućnost da čitalac i gledalac sam konstruiše poentu koja proizilazi iz slike.

Anđela Zec

Diplomac Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Pasionirana ljubiteljka pasa i mačaka, a posebno pomeranaca, patuljastih šnaucera i francuskih buldoga.