Ravnopravnost na modnoj pisti

Jedino bih volela da imamo više modnih kritičara, modnih novinara, blogera i fotografa koji bi iz prvog reda pratili dešavanja.

Nataša Pejović, modna kreatorka

Natasa Pejović, Foto: Darko Jovović

Natasa Pejović, Foto: Darko Jovović

 

Ravnopravnost u savremenom društvu predstavlja, pre svega, pojam koji je dobio svoje ustaljeno mesto u svakodnevnoj komunikaciji među ljudima različitog uzrasta, pola, profesionalnog opredelenja, verskog opredelenja i materijalnog bogatstva. Upravo ove stavke čine težinu ravnopravnosti kao pojma koji služi za stručnu analizu jednakosti života ljudi različitih profila ličnosti u savremenom društvu, a ne samo kao pojam prisutan u neformalnoj komunikaciji ili reklamnoj propagandi.

Ravnopravnost kao pokazatelj jednakosti života ljudi savremenih društava u urbanim i ruralnim sredinama, obuhvata i profesije kojima se savremeno stanovništvo bavi sa ciljem obezbeđivanja finansijske egzistencije od svoga rada i sa ciljem potvrde jednakosti zarade od istog posla i organizacionih uslova rada među delatnicima iz drugih država .

Modna industrija predstavlja oblast ljudske delatnosti koja čini nezaobilaznu potrebu svakog pojedinca, a to je zadovoljenje osnovne životne potrebe za oblačenjem. S tim u vezi, modna industrija kao profesionalna orijentacija svojih delatnika gubi laskavu titulu glamura i nedostižnosti i okreće se kupovnoj moći potrošača, a kupovna moć potrošača čini neraskidivu vezu sa procenom ravnopravnosti organizacionih uslova rada modnih kreatora koji su proizvođači u modnoj industriji i stvaraju na tržištima koja se razlikuju prema političkoj vlasti dvaju država kojima ta tržišta pripadaju. Istraživali smo da li postoji ravnopravnost u kvalitetu organizacionih uslova modnih revija, gde modni kreatori prikazuju svoje kolekcije, i tržišnom plasmanu kolekcija nakon završene autorske revije modnog kreatora koji egzistira od svoga rada. Srbija i Crna Gora su pre deset godina bile jedno modno tržište koje je iznjedrilo zvučna dizajnerska imena, a sada su dve susedne zemlje sa odvojenim tržištima koja postavljaju jedno pitanje – da li su organizacioni uslovi modnih revija isti ili se razlikuju uprkos političkoj razdvojenosti dvaju republika ?

Podgorička modna kreatorka Nataša Pejović, čije kreacije su nosile aktuelne crnogorske misice i pevačica Svetlana Ražnatović, iznela je za naš portal svoj stav o organizacionim uslovima svojih autorskih revija u Crnoj Gori.

“Mogu reći da sam zadovoljna organizacijom mojih revija u Crnoj Gori. Radim sa proverenim timom koji se trudi da moju zamisao prezentacije novih modela uradi najbolje moguće. Osetno je da ekonomska situacija u zemlji utiče na kvalitet modnih događaja, ali i samu prodaju kolekcije. Ipak, svi se trudimo da i sami damo svoj doprinos kako bi posetiocima ostavili što bolji utisak na Fahion Week- u. Iako smo malo tržište, ljudi iz modnog biznisa daju sve od sebe da imamo adekvatan protokol u smislu kastinga, fitinga, koreografije i probe do finalnog događaja. Jedino bih volela da imamo više modnih kritičara, modnih novinara, blogera i fotografa koji bi iz prvog reda pratili dešavanja.” – zaključila je Nataša Pejović. Njena koleginica iz Beograda, istaknuta modna kreatorka Maja Krsmanović, čiji je rad jedinstven na srpskom tržištu po izradi kreacija inspirisanih istorijskim ličnostima poput Napoleona Bonaparte, iznela je za naš portal svoje viđenje organizacije autorskih modnih revija u Srbiji .

Maja Krsmanović, Foto: privatna arhiva

Maja Krsmanović, Foto: privatna arhiva

“Ja sam u Srbiji autorsku reviju imala samo jednom i to pre dve godine, gde sam baš kasno primila poziv za učešće, tako da sam sve na brzinu spremila i većina odevnih predmeta su bili u mom privatnom vlasništvu, koje sam šila sebi i sestri Bojani, koja radi kao manekenka u inostranstvu, tako da nisu bili za prodaju. Ali, kao što poznavaoci tržišnih prilika mogu pretpostaviti, organizatori modnih revija bi trebalo da pozovu ljude koji bi bili zainteresovani za kupovinu odeće iz kolekcije, ali to je bila humanitarna modna manifestacija za prikupljanje novca za lečenje jednog dečaka.” – poručila je Maja Krsmanović naglašavajući pritom humanitarni značaj modnog događaja budući da ravnopravnost u modnoj industriji čini udruženost svih modnih kreatora na jednom događaju sa ciljem finansijske i moralne pomoći onome kome je u tom trenutku pomoć najpotrebnija bez obzira na njegovu nacionalnost, veru, rasu, polnu, seksualnu i starosnu pripadnost jer ljudsko biće je ljudsko biće i ravnopravnost ljudskih prava je okosnica svakog socijalnog sistema.

Anđela Zec

Diplomac Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Pasionirana ljubiteljka pasa i mačaka, a posebno pomeranaca, patuljastih šnaucera i francuskih buldoga.